Liječenje muškarca od strane žene i obratno?

Pitanje: Selam... imam jedno pitanje: budući da radim kao sanitarni asistent za starije osobe u Italiji, radim pretežno sa starcima druge vjere. Jucer sam prisustovala prvi put u životu smrtnom času. Prvi put da mi neka osoba umre pred očima... "MI SMO ALLAHOVI I MI ĆEMO SE NJEMU VRATITI..." Hvala Allahu, iako imam samo 24 godine, Uzvišeni Allah mi je dao u tom momentu takvu snagu i hrabrost, a i u međuvremenu sam puno donosila tekbire dok je umirao. Pokušala sam ga nagovoriti da izgovori za mnom šehadet iako sam znala da je krsćanin, Allah dragi nije dozvolio da ima snage da ga izgovori za mnom. Da li je meni grijeh da ja to radim u tim trenucima? I da li mi je dozvoljeno da za tu osobu proučim Kur'an? Hvala Vam unaprijed, selam.


Odgovor: Alejkum selam ve rahmetullahi ve berekatuhu...

a.) Žena i medicina: Ono što moramo ovom prilikom naznačiti, prije nego li se upustimo u detaljnije obrađivanje ovog pitanja, jeste to da su muslimani, tačnije muslimanke, prvi utemeljitelji rada bolničarki i medicinskih sestara, još prije 1400 god., jer nam brojne predaje iz toga doba ukazuju na to da su žene muslimanke učestvovale u ratnim pohodima sa Allahovim Poslanikom, s.a.w.s., i njegovim ashabima, tako da je laž i izmišljotina ono što nam se danas servira i plasira, tj. da je Britanka Florence Nightingale (1820-1910.) prvi utemeljitelj aktivnosti i rada bolničarki i medicinskih sestara!

Osnovno pravilo je da ženama nije dozvoljeno da liječe muškarce, niti je muškarcima dozvoljeno da liječe žene – izuzev u nuždi, kao npr. da se neka osoba nađe u životno ili tjelesno ugroženoj situaciji, a u datom momentu ne postoji doktor istoga pola koji bi mogao pružiti prvu pomoć ili adekvatno liječenje, ili su u pitanju ratne situacije - shodno sljedećim predajama:

Ummu 'Atijja el-Ensarijja, r.a., kaže: „Bila sam u 7 ratnih pohoda sa Allahovim Poslanikom, s.a.w.s. – čuvala bih im karavanu, pripremala im hranu, liječila i gledala ranjenike.“ (Muslim, br.4793.; Sunen, Ibnu Madždže, br.2856.; Musned, Ahmed, br.20811.)

Ummu Selema, r.a., upita Allahovog poslanika, s.a.w.s.: „O Allahov Poslaniče, mogu li poći sa tobom u borbu?" Poslanik, s.a.w.s., reče: "O Ummu Seleme, ženama nije naređeno da idu u džihad." Reče: "Liječiću ranjene, liječiću od oka, pojiću vodom..." Reče: "Onda, da.“ (el-Mu'udžem el-Kebir, Taberani, br.739.)

Lejla el-Gifarijja, r.a., kaže: „Bila sam žena koja je išla u pohod sa Allahovim Poslanikom, s.a.w.s. – liječila sam ranjenike.“ (el-Mu'udžem el-Kebir, Taberani, br.20568.)

Umma 'Atijja, r.a., kaže: „Išle smo u pohod sa Allahovim Poslanikom, s.a.w.s. – liječile smo ranjene i ukopavale ubijene.“ (el-Mu'udžem el-Kebir, br.20674.)

Ummu 'Atijja, r.a., kaže: „Učestvovala sam u nekoliko pohoda sa Allahovim Poslanikom, s.a.w.s. – liječila sam ranjene, pripremala im hranu, i čuvala im poputninu.“ (Sunen, el-Darimi, br.2422.)

Ummu Kebša, žena iz Uzret Kuda'a, reče: „O Allahov Poslaniče, dozvoli mi da idem u pohod sa tom i tom vojskom." Reče: "Ne." Rekoh: "O Allahov Poslaniče, ne želim se boriti, već želim liječiti ranjenike, i bolesnike, i pojiti ih." Reče: "Da se ne bojim da se ne uzme za pravilo (sunnet), i da se ne govori: Ta i ta je otišla sa vojskom – dozvolio bih ti, zato sjedi kod kuće.“ (el-Mu'udžem el-Kebir, br.20938.)

Ša'abi, rhm., prenosi da je Abdullah r.a., rekao: „Za vrijeme bitke na Uhudu žene su gledale ranjenike, pojile i liječile ih!“ (Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.37926.)

Enes b. Malik, r.a., kaže: „Allahov Poslanik, s.a.w.s., bi išao u ratni pohod sa Ummu Sulejm i ženama od ensarija – pojile bi vodom i liječile bi ranjenike.“ (Muslim, br.4785.; Sunen, Ebu Davud, br.2533.; Sunen, Tirmizi, br.1575.; el-Sunen el-Kubra, Nesa'i, br.7515.; Musned, Ebu Ja'ala, br.3295.; el-Sunen el-Kubra, Bejheki, br.18312.)

Imam el-Nevevi, rhm., kaže: „Ovo je dokaz dozvoljenosti polaska žena u ratni pohod, i služenje njihovim sposobnostima po pitanju pojenja vodom, liječenja itd.. ovo liječenje se odnosi na njihove bližnje rođake i muževe, a što se tiče ostalih – nije im dozvoljeno dodirivati ih osim u nuždi i potrebi.“ (Pogledaj. Šerhul-Nevevi ala Muslim, br.3375.)

U poglavlju pod naslovom „Da li će muškarac liječiti ženu ili žena muškarca“ imam Buharija bilježi predaju od Rubejji'a bint Mu'avvize b. Afra'e, r.a., koja pripovjeda: „Išli smo u ratne pohode sa Allahovim Poslanikom, s.a.w.s. – pojili bi vojsku i opsluživali ih, te vraćali ubijene i ranjene za Medinu.“ (Buharija, br.5679.)

Hafiz Ibnu Hadžer el-Askelani rhm., kaže: „Dozvoljeno je ženi da liječi muškarce-strance, u slučaju nužde, koja će se u datom momentu procjenjivati, kada je u pitanju gledanje, dodirivanje itd., o čemu smo podrobnije govorili i u poglavlju Kitabul-Džihad.“ (Pogledaj: Fethul-Bari, 10/136.)

Imam Ibnu Bettal el-Kurtubi rhm., kaže: „Ovo će se dozvoljavati samo pouzdanim starijim ženama, koje su sigurne od zapadanja u fitnu i iskušenje. Što se tiče mlađih žena, njima nije dozvoljeno da stupaju u kontakt sa muškarcima izuzev svojih bližnjih.“ (Pogledaj: Šerhu Sahihil-Buhari, 9/395.)

Imam el-Zerhuni, rhm., kaže: „Ženi je dozvoljeno da liječi muškarca i da je muškarac liječi u nuždi, i ako se sigurno od zapadanja u fitnu i iskušenje.“ (Pogledaj: Šerhul-Buhari, br.5679., 8/50.)

Na osnovu svega navedenog, žena muslimanka smije liječiti samo žene, a muškarce-strance samo u prijekoj nuždi, kada će se posebno čuvati i obraćati pažnju na svoje ponašanje, odijevanje i hidžab, na boju svoga glasa, na obaranje pogleda, osamu sa pacijentom i dodirivanje tijela ili pak stidnih dijelova tijela bez nužde ili prijeke potrebe, a Allah dž.š., najbolje zna!

b.) Pohvaljeno je podsjećati na šehadet muslimana koji je na samrti, a što se tiče nemuslimana, obaveza nam je za života ga pozivati i upoznavati ga sa šehadetom i islamom, a upitno je kol'ko će on imati koristi od talkina i šehadeta koji će im se učiti na samrti, jer je hadisom rečeno: „Allah prima tevbu i pokajanje Svoga roba sve dok ne zapadne u smrtni hropac (tj. sve dok ne počne davati dušu i umirati)!“ (Tirmizi, br.3537.; Ibnu Madždže, br.4253.)

Što se tiče učenja Kur'ana ili dove za oprost i rahmet umrlom nevjerniku, to je muslimanima zabranjeno, shodno ajetu: „Vjerovjesniku i vjernicima nije dopušteno da mole oprosta za mnogobošce, makar im bili i rod najbliži, kad im je jasno da će oni stanovnici Džehennema biti. A što je Ibrahim tražio oprosta za svoga oca bilo je samo zbog obećanja koje mu je dao. A čim mu je bilo jasno da je on Allahov neprijatelj, on ga se odrekao. Ibrahim je doista bio pun sažaljenja i obazriv.“ (el-Tevba, 113-114.)

Odgovor priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha

Podijelite ovaj sadržaj...

Prof. Ali Hammuda - Gubljenje vremena na facebooku!

STRAVIČNA ISTINITA PRIČA O TOME KAKO ZEMLJA NE PRIHVAĆA MEJTE SIHIRBAZA

Ovo je istinit događaj koji se desio sa šejhom Abdullahom Šehatom na programu satelitskog kanala “IQRA”. To je direktan program u kojem gledaoci postavljaju pitanja telefonom a emituje se iz Egipta.
Za vrijeme programa desio se slijedeći razgovor:

Gledateljka: Upitala bih šejh Abdullaha, ako sam ja počinila veliki grijeh može li mi moj Gospodar oprostiti?

Šejh: Sigurno sestro, Uzvišeni Allah je rekao: “Reci: “O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv.”

Gledateljka: Ali ja sam strašno djelo učinila i ja osjećam da mi naš Gospodar to ne može oprostiti.

Šejh: Sestro, Allah je Onaj koji prašta (Gafur) i On je Milostivi (Rahim). On Uzvišeni je rekao: “Allah sigurno neće oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim, a oprostiće kome hoće ono što je manje od toga.”

Gledateljka: Ja za sebe posebno osjećam da mi moj Gospodar ne može oprostiti. Ja sam sedam puta išla na hadž ali Kjabu nikad nisam vidjela!!!

Šejh: Da Allah sakrije i sačuva!

Gledateljka: Ulazila sam u harem Kjabe i gledala ljude kako tavaf čine ali ja nigdje nisam vidjela Kjabu. Čak mi je jedan čovjek pomogao da je dodirnem ali ja je uopće nisam vidjela.

Šejh (vidno uzbuđen): Sada mi doista reci šta si ti to uradila? Sigurno si nešto ogromno počinila. Molim Allaha Uzvišenog da sakrije i oprosti. Zamolio bih te da nam odgovoriš?

Gledateljka (odgovara dvoumeći se): Počinila sam blud sa nekim čovjekom kojeg ne poznajem.

Šejh: Nemoguće, ti lažeš, sigurno ima nešto veće od toga što si uradila?

Gledateljka: U pravu si, radila sam kao medicinska sestra i imala sam veze sa sihirbasima, ljudima koji prave sihir i koji rade zla djela koristeći džine da bi naudili i naštetili drugima. Oni su donosili meni svoje vradžbine i zapise a ja sam ulazila u mrtvačnicu među mrtvace i u njihova usta to stavljala. Poslije sam im usta zatvarala i koncem zašivala i oni su tako ukopavani (sahranjivani). To sam više puta radila.

Šejh (dobro uzrujan i ljut): Da Allah sačuva, ti sigurno nisi ljudsko biće. Ti si mislila da će ti naš Gospodar to tek tako oprostiti. Ti si širk počinila, Allahu Uzvišenom si druga pripisala. Da Allah sačuva! Allah neće oprostiti da mu se širk čini. Ti si Allahu širk učinila, da nas Allah sačuva.

Ovdje se govor prekinuo.

Dvije sedmice kasnije na istom kanalu i programu u direktnoj vezi desio se sljedeći razgovor:

Gledatelj: Esselamu alejkum!

Šejh: Ve alejkumusselam ve rahmetulahi ve berekjatuhu.

Gledatelj: Zamolio bih vas da me saslušate?

Šejh: Izvolite!

Gledatelj: Ja sam sin žene koja je pričala sa vama prije dvije sedmice i koja je bila medicinska sestra.

Šejh: Izvoli sinko!

Gledatelj: Moja majka je umrla i dogodilo se nešto strašno. Ona je umrla normalnom, prirodnom smrću. Ali ono što se desilo kada smo je htjeli ukopati nije za povjerovati. Donio sam svoju majku sa ljudima do kabura koji je bio iskopan i desilo se čudo. Nismo mogli ukopati tijelo. Kada god bi sišli u kabur on bi se stijesnio nad nama tako da nismo mogli ostati u njemu. Bili smo prisiljeni da izlazimo iz njega pa smo se ponovo vraćali, međutim, on bi postajao sve tjesnji. To se ponavljalo sve dok se ljudi koji su bili na dženazi nisu isprepadali i pobjegli ostavljajući me samog na mezarju. Jedan od nijh mi je rekao: Allahu se utječem da me zaštiti od onog što je ova uradila! Ostavili su moju majku na zemlji pored kabura. Niko nije mogao da je zakopa. Plakao sam sve dok nisam ugledao čovjeka u izrazito bijeloj odjeći. Sva njegova odjeća bila je bijela i njen izgled me je smirivao. Shvatio sam da je to melek, posebno nakon što mi je rekao sljedeće: Ostavi svoju majku na njenom mjestu, idi i ne okreći se za njom. Ništa nisam progovorio i otišao sam. Međutim, nisam mogao da izdržim a da ne pogledam za svojom majkom šta će joj se desiti. Okrenuo sam se i vidio strahovit vatreni plamen kako pada s neba na moju majku i spaljuje je. Svijetlost je bila veoma jaka tako da mi je spalila lice u momentu dok sam bacio posljednji pogled za svojom majkom. Moje lice je jos uvijek sprženo i ja ne znam da li je Allah Uzvišeni ljut i na mene zbog svega toga ili nije?

Šejh (plačući): Moj sinko, nadam se da te je Allah Uzvišeni očistio od onog što je radila tvoja mati, da nas Allah sačuva od toga. Ona je trošila na tebe od tog haram imetka kojeg je tako sticala, pa je Allah htio da te očisti. Zato se boj Allaha, od Njega traži oprost i budi zadovoljan onim što ti je Allah Uzvišeni propisao i odredio.

(Hafiz Fadil Bektaš, Novi Horizonti)

KAFA VIŠE NEGO ŠTETNA

Kafa je jedan od najpopularnijih napitaka na svijetu, iako sve činjenice ukazuju da je štetna po zdravlje. Kafa je zasigurno štetnija nego što to mnogi misle. Kafa je glavni izvor kofeina, moćnog stimulansa koji je u suštini otrovan. Dovoljno govori to da određene biljke proizvode kofein da bi ih kao pesticid štitio od insekata. Kofeina, osim u kafi, ima i u crnom čaju, kola pićima, energetskim napicima, čokoladi, u pojedinim ljekovima protiv bola, migrene, prehlade...

Kofein utiče na nadražljivost nervnog sistema, i na neki način stimuliše sve djelove kore mozga. Neki stručnjaci kažu da je smrtonosna doza 10 grama, što predstavlja količinu koja se nalazi u oko 70 šolja kafe. Mnogi ljudi svakog dana uzimaju desetinu smrtonosne doze, a čak i u samo jednoj šolji kafe vrebaju supstance koje ozbiljno mijenjaju organizam.

Povezanost sa bolestima

U kafi se nalazi na stotine drugih štetnih hemijskih sastojaka uključujući acetaldehid, amonijak, ugljenik-disulfid, katehol, etanol, metanol, naftalin, fenol, vodonik sulfid....
Kafa je, inače, diuretik, odnosno izlučuje tečnost iz tijela izazivajući dehidraciju koja se smatra predvorjem za bolesti.
Kofein povećava trenutni osjećaj energije tako što podstiče porast nivoa šećera u krvi. Zbog toga se, međutim, naglo izlučuje određena količina insulina iz gušterače. Posljedica njegovog djelovanja je potpuno suprotna - čovjek brzo osjeća iscrpljenost.
Kofein djeluje i kao direktni stimulans srčanog mišića. Kada dođe do srca, prouzrokuje sužavanje arterija. Takođe, povećava opterećenje srca ubrzavajući stopu rada i povećavajući krvni pritisak, istovremeno smanjujući ishranu srca krvlju.

Samo jedna šolja kafe na dan utičena na povećanje i donjeg i gornjeg pritiska, a da ne govorimo o većim količinama. Zato često prestanak konzumiranja napitaka sa kofeinom, naročito kafe, dovodi do snižavanja krvnog pritiska. Onda ljudi pokušavaju da problem niskog pritiska riješe na način što će popiti kafu, a u stvari kafa je uzrok pada pritiska.
Kofein remeti san, i opšte je poznato da oni koji žele da “razbiju” san uzimaju napitke koji sadrže kofein, a to je najčešće kafa.
Kafa može da prouzrokuje rak bešike i jajnika, čir želuca... Rak debelog crijeva je takođe povezan sa konzumiranjem kafe.
Stručnjaci se još raspravljaju da li kafa predstavlja značajan rizik od raka, ali nema sumnje da ovaj proizvod sadrži hemikalije koje mogu da izazovu rak. Među takve hemikalije spadaju metilglioksal, katehol, hlorogena i neohlorogena kiselina. Pojedini stručnjaci kažu da kofein nije pravi kancerogen sam po sebi, već da je ko-kancerogen. To znači da može da poveća vjerovatnoću da će se rak pojaviti, ako je u prisustvu drugih kancerogena.

Napici s kofeinom mogu prouzrokovati i nadraživanje želuca. Za to su odgovorni aditivi iz tih napitaka.
Sam kofein djeluje na krvne žile sistema za varenje tako što podstiče njihovo stezanje. To ometa normalno varenje. Napici s kofeinom tjeraju želudac da izlučuje preveliku količinu želudačne kiseline. To može pogoršati stanje kod osoba s čirom u sistemu za varenje.
Ustanovljeno je i da kofein ometa apsorpciju kalcijuma i gvožđa iz hrane što podstiče razvoj osteoporoze i anemije.
Neki od efekata napitaka sa kofeinom koji se mogu javiti nakon konzumiranja su: poremećena ravnoteža, ubrzan rad srca, povišena ili izmijenjena visina glasa, nesanica, slabo pamćenje, zamor i drhtavica prstiju. Drugi simptomi koji se nešto kasnije javljaju su: problemi sa cirkulacijom, poremećaj pamćenja, glavobolja, uznemirenost, lupanje srca, drhtavica, nestabilnost, vrtoglavica, hiperrefleksija, razdraženost, uzrujanost, nervoza, depresija, nestabilnost u nogama...

Uzeta količina i tip pića koji sadrži kofein određuje stepen neželjenih reakcija i problema koji se mogu javiti kod čovjeka.
Istraženo je i da hlorogena kiselina u kafi prouzrokuje alergije na hranu. Takođe, postoje podaci da je zadržavanje tečnosti sporedni efekat kofeina.

Očito i da dejstvo kofeina na ćelije pankreasa pogoršava dijabetes. U eksperimentima na miševima, kafa je veoma pogoršavala dijabetes. Može se smatrati faktorom rizika za pojavu dijabetesa.
Neka istraživanja pokazuju i da osobe koje piju kafu, u poređenju sa onima koji je ne piju, imaju višak kilograma, koriste više alkohola i puše više cigareta... Otrov kao što je kafa, najpopularniji izvor kofeina, može da stimuliše i mnoge druge zdravstvene probleme, a naročito je štetna po zdravlje ako je organizam već oslabljen ili se pojavila neka bolest.

Zavisnost

Često se raspravlja, naročito među laicima, da li se postaje zavistan od kafe. Medicina je ozbiljno istražila da kofein izaziva određenu zavisnost kod konzumenta, i to se vrlo lako može testirati.
Sve supstance koje stvaraju zavisnost dovode do određenih fizičkih i psihičkih posljedica u trenutku kad se ukine njihova upotreba.
Najbolji način da se preispita zavisnost od kofeina jeste da se nekoliko dana prestane sa uzimanjem te materije u bilo kojem obliku. Najuobičajeniji fizički simptom odvikavanja od kofeina jeste glavobolja, koja može varirati od umjerene do snažne. Ostali simptomi koji se mogu pojaviti jesu osjećaj iscrpljenosti, nedostatak apetita, mučnina i povraćanje.
Čovjek se može osjećati i psihološki bezvoljno. Simptomi često ne traju duže od jednog dana, a u pojedinim slučajevima potraju i četiri do pet dana.
U SAD su rađene analize koje pokazuju da proizvodi koji sadrže kofein, a naročito kafa, često su povezani sa pušenjem u pogledu ponašanja.
I to je zaista tačno. Mnogim pušačima je skoro nezamislivo da uzmu šolju kafe, a da je ne proprate cigaretom. I kafa i cigarete su ozbiljni otrovi koji narušavaju zdravlje.
Istraživanja su pokazala i da ukoliko se kofein ne unosi ujutro, nagon za pušenje se smanjuje ili ga uopšte nema. Izbjegavanje kofeina može da bude put ka prekidu pušenja.

Kafa bez kofeina ništa bolja

Na kraju, neko može da kaže da pije kafu bez kofeina. Dr Agata Treš kaže da „upotreba kafe i drugih napitaka oslobođenih kofeina umesto napitaka sa kofeinom je kao zamjenjivanje oštrog kamena iz desne cipele za oštar kamen u lijevoj”.

“Ovi napitci obično prouzrokuju gubitak osjećaja ukusa hrane zbog remećenja čula ukusa i mirisa. Stariji ljudi naročito mogu da pate zbog upotrebe napitaka bez kofeina, i izgleda da su grupa koja će najvjerovatnije preći sa pića sa kofeinom na ona bez kofeina”, kaže dr Treš.

Kafa bez kofeina sadrži mnoge druge otrove koje sam već naveo na početku priče o kafi.

“Ulja iz kafe zvana kafeoli su i dalje prisutna, i nadražuju stomak i ostatak sistema za varenje, stimulišući veću proizvodnju kisjeline. Istraživanja na mladim pacovima su pokazala da je kafa bez kofeina, koja je davana ovim životinjama, značajno usporavala stopu njihovog rasta, potvrđujući na još jedan način prisustvo i drugih štetnih supstanci pored kofeina”, tvrdi dr Treš u svojoj knjizi “Otrov sa velikim K”.

DUVAN – NAJSMRTONOSNIJA DROGA NA SVIJETU

бесплатные шаблоны Joomla 3.0
каталог компьютерных игр

Duvan je najsmrtonosnija droga na svijetu, i to je naučno dokazano. Vjerovatno od svih stvari koje čovjek upražnjava i konzumira ne postoji ništa štetnije od duvana. Stimuliše brojne zdravstvene probleme i jedan je od vodećih uzročnika bolesti. Uz nezdravu ishranu, pušenje duvana je glavni izazivač raka i bolesti srca. Upotreba duvana je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, uzrok smrti preko pet miliona ljudi širom svijeta godišnje, sa tendencijom povećanja.

Sadrži više od 4.000 otrova

Duvanski dim, koliko je do danas poznato, sadrži više od 4.000 različitih otrovnih sastojaka i hemikalija, od kojih su najpoznatiji nikotin, ugljen-monoksid, katran, amonijak, benzen... Mnogi od tih sastojaka su kancerogeni, i sposobni su da sami po sebi izazovu rak, kao što ima i materija u duvanskom dimu koje ne izazivaju direktno rak, ali zato povećavaju rizik od nastanka ili ga ubrzavaju.
Zbog svih tih otrova koji se koncentrišu u organizmu, pušači su skloni da imaju smanjenu čvrstinu kostiju i više preloma, povećani rizik od bola u leđima i povrede leđa, hormonalne poremećaje, brži gubitak fizičkih kapaciteta, ubrzanu pojavu bora, ubrzani gubitak kose i pojavu sijede kose, gubitak vida, probleme sa spavanjem, probleme sa disanjem, probleme sa gorušicom, više slučajeva čira (želudac, dvanaestopalačno crijevo). Pušenje podstiče izlučivanje kalcijuma iz kostiju, čime ubrzava proces osteoporoze. Pušenje loše utiče i na reproduktivno zdravlje, odnosno povećava rizik od neplodnosti. Kod pušača su čula znatno slabija, naročito čulo ukusa. Zna se i da pušenje snižava nivoe vitamina koji štite od raka, kao što su beta- karotin i vitamini C i E.

Rak i bolesti srca

Svi ovi problemi koje čovjek doživljava su blaga varijanta od glavnih posljedica pušenja, a to su rak i bolesti srca i krvnih sudova. Poznato je da je rak pluća značajno učestaliji kod pušača. Duvan je glavni uzrok pojave raka pluća, iako ova bolest zahvata i nepušače kao posljedica nezdravog načina života. Duvan je, zavisno od autora istraživanja, odgovoran za 80 do 90 odsto umrlih od raka pluća. Pušači su, prema procjenama stručnjaka, najmanje deset puta izloženiji riziku za razvoj raka na plućima, ali i na drugim mjestima. Ako pušači još konzumiraju alkohol, onda je taj rizik višestruko veći. Cjevčice kroz koje u pluća prolazi vazduh s unutrašnje strane prekrivene su mnoštvom sitnih dlačica ili cilija. Te cilije štite unutrašnjost pluća od nečistoća, a funkcionišu kao vesla na brodovima pri čemu sve zamahuju u jednom smjeru od pluća prema ustima, i tako sva nečistoća ide prema ustima iz kojih se može ispljunuti. Međutim, svaki put kada cilije pogodi duvanski dim, one usporavaju svoj rad i ubrzo u potpunosti prestanu da se kreću. Zbog toga se neizbačeni katran i druge štetne materije iz duvanskog dima počinju ukopavati u ćelije disajnih puteva. Tokom vremena, zbog taloženja i stalnog nadraživanja, neke od njih pretvaraju se u bolesne ćelije raka. Ovo je samo jedna od mogućnosti kako se dobija rak zbog posljedica duvanskog dima.

Ljudski organizam doživljava težak udar i trovanje kada duvanski dim preko pluća i krvotoka dostigne u sve organe. Ponavljanjem tog postupka (unošenja duvanskog dima) organizam se sve više truje, a imuni sistem slabi, što je dobra podloga za zdravstvene probleme i bolesti...
Ozbiljna istraživanja pokazuju da pored raka pluća, pušenje može direktno da prouzrokuje i druge vrste kao što su rak grla, jednjaka, želuca, debelog crijeva, jetre, bubrega, pankreasa, kože, grlića materice, bešike, dušnika... Pušenjem, svi ti organi postaju zatrovani, njihova funkcija slabi, imuni sistem nije u stanju da se brani, i pojava raka je učestala. Bolesti su, osim pušenjem, često stimulisane još i nezdravom ishranom, alkoholom, neunošenjem dovoljno vode u organizam...

Postoje i pušači koji nikada ne dobiju rak. Moguće da su bili „zaštićeni“ genetikom ili nekim drugim faktorima u načinu života (fizička aktivnost, obilno konzumiranje voća i povrća, život u prirodi...). Ali to ne znači da neće dobiti neku drugu bolest ili neće biti izloženi drugim problemima koje pušenje može da izazove. Čak i da ti ljudi čitav život prožive bez nekih većih problema, treba imati na umu da su takvi slučajevi dosta rijetki.
Cigarete, osim preko raka, najviše ubijaju ljude kroz bolesti srca i krvnih sudova. Nikotin, između ostalog, steže arterije i tako srcu, ali i mozgu, plućima i drugim važnim organima uskraćuje potreban kiseonik, ali im sebe ne uskraćuje. Ugljen-monoksid direktno ometa sposobnost crvenih krvnih zrnaca da prenose kiseonik. Sve to izaziva otežano disanje, umor, nedostatak izdržljivosti i ubrzavanje procesa ateroskleroze.

Arterije koje snabdijevaju mozak su takođe sklone da ispoljavaju ubrzanu aterosklerozu usljed pušenja. Ako sužavanje postane dovoljno ozbiljno, može doći do moždanog udara. Takođe, djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih sudova i povećanja krvnog pritiska.
Pored svih posljedica na zdravlje ljudi, duvanski dim je neprijatnog mirisa, „hvata“ se na garderobu, zbog čega često psihološki loše utiče na ljude koji nijesu pušači. Takođe, nije prijatno sjedjeti ili spavati u prostorijama gdje ima duvanskog dima.

Zavisnost

Istraživanja su pokazala da cigarete izazivaju osjećaj opuštenosti, smirenosti i neku vrstu zadovoljstva , zbog lučenja određenih hormona, i to je jedan od razloga što danas ima dosta pušača. Istovremeno nikotin stvara zavisnost kod pušača. U pitanju je, dakle, ružna navika od koje se postaje zavistan, a koja privlači ljude, naročito mlade koji se dosta naivno uvlače u ovaj problem, ne znajući za posljedice.

Prestanak sa pušenjem i odvikavanje predstavlja problem za mnoge ljude. Prvi korak na tom putu treba biti stvarno informisanje o štetnosti duvana. Postoje dokazi da saznanja o posljedicama pomažu pri ostavljanju duvana i odvikavanja, a slikovit primjer je američka statistika.

Potrošnja duvana po glavi stanovnika u Americi je 1963. godine dostigla vrhunac, uz procijenjenih čak 42 odsto pušača od ukupne populacije. Naredne godine, načelnik sanitetske službe je objavio da pušenje prouzrokuje rak pluća. Od tada je postojao stabilni pad broja pušača za oko jedan odsto na svake dvije godine. Na primjer, samo 25,5 odsto populacije je pušilo 1990. u poređenju sa 40,4 odsto 1965. godine. Danas se taj procenat kreće oko 20 odsto, zavisno od izvora informacija.
Nakon dobrog informisanja po pravilu treba da se javi volja za ostavljanjem duvana. Taj trenutak treba iskoristiti, jer je svaki sljedeći pokušaj teži. Zaista u nekim slučajevima čovjek treba da radi protiv svoje volje, ako mu razum kaže da je to u njegovom interesu.
Posljedice od duvana su dramatične, a osim pušača, ugroženi su i članovi porodice, prijatelji, naročito djeca... To su pasivni pušači čiji imuni sistem takođe slabi zbog posljedica od duvanskog dima. Roditelji su često krivi što djeca počnu da puše, jer im oni sami daju taj primjer.

Dešava se da ljudi koji prekinu sa pušenjem skoro da nemaju bilo kakvih simptoma od odvikavanja, iako ima i onih koji prolaze kroz teže periode. Kao simptomi mogu se javiti žudnja za nikotinom, glavobolja, mučnina, razdražljivost, poteškoće sa koncentracijom, nemir, bijes, glad ili povećani apetit zavisno od ličnosti, znojenje...
Ipak, kod pušača koji prekinu s tom navikom, odmah započinje proces oporavka, a rezultati zavise od stanja organizma i načina života. Odmah treba početi sa upražnjavanjem fizičkih aktivnosti, jesti što više prirodne hrane, a naročito voća, piti što više vode.
Zastupnici zdravog načina života, kao kod svih bolesti, i nakon prestanka sa pušenjem preporučuju proces detoksifikacije organizma koji se može obaviti na više načina. Zdrav način ishrane i fizička aktivnost, takođe, sprečavaju povećanje tjelesne težine koja se dešava kod jednog broja ljudi koji ostave cigarete.

Zna se i da ostavljanjem duvana čovjeka obuzima osjećaj pobjede, povećano samopoštovanje, ugodniji je dah iz usta, hrana je ukusnija, bolje se diše, povećava se izdržljivost i snaga i smanjeni su troškovi ...

Opasno za žene u trudnoći

Pušenje je posebno štetno kod žena u trudnoći, i to pokazuju maltene sva dostupna istraživanja iz ove oblasti.
Tokom trudnoće pušenje štetno djeluje na razvoj fetusa i povećava rizik od smrtnosti novorođenčeta. Majke pušači imaju veći rizik za vanmateričnu trudnoću, rađanje beba sa malom težinom pri rođenju... Novorođenčad mogu dobiti infekcije disajnih puteva, astmu, razne poremećaje ili deformitete. I pobačaji su češći među trudnim ženama koje puše.

ZAŠTO NIKAD NE TREBA PITI ALKOHOL

бесплатные шаблоны Joomla 3.0
каталог компьютерных игр

Mnogi koji konzumiraju alkohol kazaće da znaju da je on štetan po zdravlje, ili da je štetan u većim količinama. Kombinacija slabe informisanosti i želje ili navike za nečim je glavni razlog za upražnjavanje onih stvari koje nijesu dobre za čovjeka. Jednostavno - alkohol je otrov koji prouzrokuje i stimuliše brojne zdravstvene probleme i bolesti. Alkohol, odnosno etanol, nalazi se u mnogim pićima u različitim procentima.

Najviše ga ima u žestokim ili kratkim pićima, i može se kretati od 15 pa čak do 90 odsto (votka, viski, konjak, rakija...), dok ga manje ima u pivu ili vinu, gdje se može kretati od svega nekoliko procenata, pa do između 15 i 20 odsto.
Alkohol se inače dobija procesom fermentacije (vrenje) uglavnom iz plodova voća i žitarica koje sadrže šećer. Neki od primjera nastanka alkohola - vino, rakija (grožđe), ječam, pšenica, raž kukuruz (viski, pivo), krompir (votka)...
Proces fermentacije u prirodnoj medicini se često naziva „kvarenje“, jer se time zdravi biljni plodovi bogati hranljivim sastojcima potrebnim organizmu, fermentacijom „kvare“ kako bi se dobio „otrov“ (alkohol).
Za razliku od hrane, alkohol se ne vari i ne razgrađuje, i odmah ulazi u krvotok. Svega možda desetak minuta nakon popijenoga pića alkohol dospijeva do mozga, na koji djeluje psihoaktivno. Potom slijede akcije i reakcije alkohola na ljudski organizam i psihu.

Jetra najviše pogođena

Pod najvećim udarom alkohola je jetra, kao glavni organ za pročišćavanje otrova. Ne možemo ni da zamislimo pod kojim je opterećenjem jetra kada mora da razgrađuje alkohol, koliko se energije potroši, koliko ćelija izumre trovanjem od alkohola.  Odumrle ćelije nadomještaju ožiljci, što dovodi do ciroze jetre. Često dolazi i do drugih raznih disbalansa u jetri, a na kraju nerijetko i do raka. Inače, višak kalorija iz alkohola skladišti se u jetri u obliku masti, pa je to dodatno opterećenje za ovaj organ koji dovodi do raznih upalnih procesa, koji prijete oštećenju ćelija - ciroze. Do ciroze jetre ne mora doći samo zbog upotrebe alkohola. Uzroci mogu biti u kombinaciji nezdrave ishrane i stresa.

Nakon posljedica od alkohola potrebno je puno truda da bi se jetra oporavila. U slučajevima kada je moguć oporavak jetre, bez obzira na koji način je oštećena, najefikasniji i često jedini način za to je kombinacija konzumiranja sirove hrane, sokova od voća i povrća i vode. Tada je potrebna i potpuna apstinencija od alkohola, ishrane životinjskog porijekla i ishrane koja sadrži bijeli šećer, kako bi jetra zaista mogla da se oporavi i regeneriše.
Naravno, problemi dosta zavise od toga koliko se dugo i često konzumira alkohol. Logično je da česta upotreba alkohola razara jetru i organizam mnogo više nego ako se alkohol pije rijetko ili povremeno.

Štetan i u najmanjim količinama

Ipak, alkohol je štetan i u najmanjim količinama jer uništava moždane ćelije, i to je medicinski dokazano. Uništavanje moždanih ćelija, od kojih dio potpuno izumire a dio se oštećuje, je kontra argument svima onima koji će reći da su male količine ili određene vrste alkohola, poput vina, zdrave za čovjeka.
Uništavanje ćelija nije jedini udar alkohola na mozak. I male količine alkohola smanjuju rasuđivanje, predviđanje, fizičku reakciju bilo koje vrste i moralno razmišljanje čovjeka. Alkohol, prije svega, ometa čeoni režanj mozga gdje se nalaze centri za intelekt i moral. Pod dejstvom alkohola čovjek često radi stvari koje inače ne bi radio, i kojih se kasnije može stidjeti.

Alkohol povećava rizik od moždanog udara, a često je i glavni izazivač. Moždani udar je dobrim dijelom povezan sa povećanim krvnim pritiskom, što je vrlo često izazvano alkoholom. Mnogi ljudi nijesu svjesni koliko alkohol povećava rizik ili je uzrok oba uobičajena tipa šloga – prvi je prouzrokovan krvarenjem u i oko mozga, a drugi krvnim ugrušcima.
Alkohol spada u diuretike, što znači da izvlači više tečnosti iz tijela nego što se popije. Osjećaj suvih usta je nešto sa čime se suočavaju svi oni koji konzumiraju alkohol.

Poznato je da gubitak tečnosti čini da imuni sistem slabi, što je predvorje za bolesti. Alkohol inače sam po sebi slabi imuni odbrambeni sistem čovjeka, i ljudi koji ga konzumiraju skloniji su zdravstvenim problemima i bolestima, a i kod njih je svaki oporavak sporiji. Poznavaoci ove materije navode sljedeći primjer: B-limfociti proizvode potrebna antitijela u krvi. Alkohol šteti njihovom normalnom funkcionisanju. Potrebno je samo dva ili tri pića da bi se proizvodnja antitijela umanjila na 2/3. To predstavlja značajno slabljenje imunog sistema. Takođe, jedna grupa bijelih krvnih zrnaca koja služe za prepoznavanje i ubijanje stranih tijela u organizmu, je takođe oslabljena alkoholnim pićima. Ova grupa je naročito značajna za borbu sa virusima i u sprečavanju širenja ćelija tumora u tijelu, što znači da je alkohol „koristan“ za privlačenje virusa i za metastazu raka.

Osim mozga, jetre i uopšte imunog sistema, pogođeni su i pojedinačno drugi organi u tijelu, jer alkohol preko krvotoka prolazi kroz sve njih.
Alkohol, prije svega, djeluje toksično i negativno na srčani mišić, kojeg definitivno oštećuje. Zato svi oni koji konzumiraju alkohol mogu da očekuju srčane probleme ako ih već nemaju. Jednostavno, srce je slabije a posljedice mogu biti tragične. Alkohol, čak i u relativno malim količinama, može da prouzrokuje značajno povišenje nivoa triglicerida, što može dovesti do srčanih problema.
Alkohol slabi disajne, ali i polne funkcije. Kod muškaraca alkohol takođe može oštetiti ćelije testisa, čime nastaje impotencija, sterilitet i povećanje grudi. Kod žena može prouzrokovati neredovni mjesečni ciklus i poremećaj rada jajnika.
Alkohol ima veliki uticaj na razne probleme, poput gastritisa, čira želuca... U probleme koje alkohol može da izazove ili da im doprinese spadaju nedostatak vitamina i minerala u organizmu, smanjen broj krvnih pločica, anemija, osteoporoza, kostobolja...

Istraživači u Americi su zaključili i da alkohol može doprinijeti i povećanju i smanjenju šećera u krvi, urođenim manama kod novorođenčadi...

Kao što je rečeno, problemi koje alkohol izaziva zavise od količine koja se konzumira. Ljudi koji potpadaju u kategoriju alkoholičara prije ili kasnije suočiće se sa mnogim posljedicama koje smo naveli, a ostali zavisno od količine i intenziteta konzumiranja. U svakom slučaju, dokazano je da alkohol i u „umjerenim“ količinama uzrokuje, stimuliše ili povećava rizik za zdravstvenim problemima.
Mnogi se pitaju kako ljudski organizam koji je godinama ili decenijama izložen, ne samo alkoholu, već i drugim otrovima, nezdravom ishranom, nedostatkom vode, fizičke aktivnosti..., može da funkcioniše. U pitanju je najbolja mašina koju svijet poznaje, a koja je spremna dosta toga da podnese i neutralizuje, i koja slabi ako je ne njegujemo.

Najjednostavnije rečeno - što čovjek zdravije živi mašina zvana ljudski organizam bolje će raditi, a rezultat je dobro zdravlje, raspoloženje, koncentracija, vitalnost, dugovječnost...

Alkohol povezan sa mnogim negativnim pojava u društvu

Američki savjet za zavisnost od alkohola i droge ustvrdio je: „Alkohol tijesno povezan sa gotovo svim negativnim pojavama u društvu: samoubistvima, nasilnim zločinima, defektno rođenom djecom, nesrećama na poslu, porodičnim i seksualnim zlostavljanjima, bolestima, beskućništvom i smrću. To je najrasprostranjenija droga kojoj podliježu ljudi svih slojeva i zanimanja. Alkohol ne poznaje rasne, etničke, društvene ni ekonomske granice“. 

Dr Hans Dil tvrdi da je alkoholizam razlog raspada oko trećine brakova, da su gotovo sva ubistva, kao i veliki dio zločina s ozbiljnim posljedicama, povezani sa alkoholizmom, kao i da je alkohol uzrok dvije trećine slučajeva polnog nasilja među mladima. „Alkohol je prvo sredstvo zavisnosti s kojim djeca dolaze u dodir, i to se  često događa u vlastitom domu na nagovor roditelja, prijatelja ili rodbine“, navodi dr Dil.

Vino

Kada se govori o štetnosti alkohola po zdravlje, mnogi ljudi prihvataju činjenice koje idu u prilog tome. Ali isto tako mnogi će kazati da su manje količine vina zdrave za čovjeka. Zaista postoji mišljenje kod nekih ljudi da je vino korisno po zdravlje.

Jedan poznati ljekar iz Podgorice kazao mi je, kao argument u prilog dobrobiti vina, da Francuzi imaju manje srčanih problema zato što mnogo piju vino. Tačno je da su u Francuskoj, prema meni dostupnoj statistici, bolesti srca drugi uzročnik smrti, a u većini zemalja, pa i Crnoj Gori, broj 1. To ne znači da su Francuzi zaštićeni od srčanih bolesti, ali ih možda ima manje nego u SAD ili drugim zemljama. Postoje, takođe, i analize koje govore da Francuzi manje koriste mliječne proizvode i dosta voća i povrća, što može donekle objasniti zašto su im srčana oboljenja na drugom mjestu, a ne na prvom.

Istraživači su utvrdili da u vinu postoje određeni hranljivi sastojci i supstance koje mogu biti korisne za zdravlje, posebno za srce. Stručnjaci u Americi u tom smislu, između ostalog, navode flavanoide, za koje je dokazano da sprečavaju lijepljenje krvnih pločica...

Međutim, te supstance, kao i mnoge druge, obilato i u prirodnijoj formi nalaze se u grožđu od čega se pravi vino. I ono što je najvažnije - vino sadrži alkohol, koji uništava moždane ćelije i u malim količinama.

Naravno, mnogo je manje alkohola u vinu, nego u žestokim pićima, ali ga ima dovoljno. Alkohol je u svakoj varijanti loš po zdravlje, i njegov sadržaj u vinu čini da ovo piće potpada u kategoriju loših po zdravlje. Naročito je vino štetno ako se konzumira u većim količinama.
Vino se dobija fermentacijom ili „kvarenjem“ grožđa. Grožđe u svojoj prirodnoj formi ili cijeđeni sok od grožđa spadaju u kategoriju dobrih po zdravlje. Grožđe sadrži vitamine, minerale, enzime, antioksidanse... Sok od grožđa izuzetno povoljno utiče na rad, unapređenje i pročišćavanje organizma, smanjuje masnoću u krvi..., i vrlo se često u prirodnoj medicini koristi u procesu izlečenja bolesti.

Ovo su razlozi zbog kojih otkazuje srce

Sedamdeset, osamdeset, pa i više godina vjerno će raditi bez i najmanje stanke ili odmora. Čak će i neki drugi organi prije otkazati ili smanjiti funkciju. Olakšajte rad srcu izbjegavajući loše navike.

Dr. Mima Georgieva ističe da osim uobičajenih izvora stresa koje pruža ubrzan ritam života, bavljenje intenzivnim, naročito ekstremnim sportom, ulaženje u verbalne (i fizičke) sukobe, gledanje nasilnih i filmova strave te sličnih aktivnosti koje nam ubrzavaju puls i dižu adrenalin, stres koji nagriza srce krije se i u ne tako očitim situacijama. 


Ono što je stres za srce, a izgleda kao da nije: 

1. Treba održavati zube u besprijekornom stanju. Bolesni zubi, naročito prikrivene dugotrajne upale vrlo su opasne. 

2. Redovno mjeriti krvni tlak. Spavati dovoljno, ali ne previše. 

3. Ne uzimati previše, i svakodnevno i dugotrajno, sredstva protiv boli – ublažite uzroke te boli. Izbjegavajte dugotrajne i intenzivne napade držanja čudnih dijeta. Mediteranski stil prehrane, polagano i temeljito žvakanje te puno vode su sva dijeta koja vam je potrebna. 

4. Redovno razgovarajte s liječnikom i recite mu sve što vas muči. Bez dovoljno podataka ne može postaviti pravu dijagnozu. 

5. Borite se protiv tjeskobe. Družite se s vedrim ljudima, gledajte i čitajte komedije, igrajte se s djecom. 

6. Izbjegavajte umjetne zaslađivače, zašećerena pića, energetska pića i previše kalcijevih dodataka prehrani. 

7. Bježite od dima i prašine jer osim pluća i srce teško podnosi zagađeni zrak. 

8. Iako preporučena, fizička aktivnost treba biti razumna. Pazite kod dizanja teških predmeta, a rekreacijsko dizanje utega treba biti pod kontrolom stručnjaka inače možete zbilja ozbiljno oštetiti srce. 

9. Isto tako, čišćenje snijega, kombinacija napora i hladnog zraka, samo je za zdrave i jake, budite posebno pažljivi. 

10. Pažljivo s naglim promjenama temperature uz fizički napor. Previše topao ili hladan tuš može biti posebno opasan. 

Srce je nevjerojatan organ. Takav stroj nećete nigdje naći. Sedamdeset, osamdeset, pa i više godina vjerno će raditi bez i najmanje stanke ili odmora. Čak će i neki drugi organi prije otkazati ili smanjiti funkciju. Zato ga pazite i čuvajte, smanjite stres, razvedrite se i nasmijte, razgibajte se i opustite, ako treba smršavite i služit će vas još mnogo godina. 

Oprezno s hrenovkama, paštetom, margarinom...

Jedna je studija pokazala da ljudi koji 20% kalorija pojedu u obliku zasićenih masti, imaju povišenu razinu kolesterola u krvi, dok primjerice Japanci, koji samo pet posto kalorija pojedu u obliku zasićenih masti, imaju nisku razinu kolesterola u krvi.

Finci spadaju u prvu skupinu, pa ne čudi da imaju i šest puta veću stopu srčanih udara nego Japanci! Na što još treba paziti ako želimo održati zdravlje srca? 

1. Prerađeni mesni proizvodi

Hrenovke, slanina, kobasice i delikatesno meso – čak i ono nemasno, poput purice – prerađeni su tako da nose teret natrija i konzervansa, često nitrata i nitrita, koji su povezani sa srčanim problemima. 'Tijekom obrade se lako izgubi kontrola nad kvalitetom sastojaka', kaže dr. Cynthia Thaik, kardiologinja iz Los Angelesa. 

Obrađeno meso je također bogatije zasićenim masnoćama, a ima i manje proteina, upozorava ravnatelj Yale Prevention Research Centera dr. David Katz. Obrađeno meso je povezano i s većim rizikom od dijabetesa i karcinoma gušterače. 

Umjesto toga jedite: 
Više ribe! 
Ili kobasice i paštete koje ćete pripremiti sami, tako da ste sigurni što sadrže. No i tad ne pretjerujte. 

2. Hidrogenizirana biljna mast

Ove masne kiseline su umjetne, stvorio ih je čovjek i ne mogu se naći nigdje u prirodi. Ali zato ih ima u gotovo svim slatkišima, keksima i kolačima u samoposlugama. Dakako, u vidljivijem obliku tu je i margarin. Navode se pod imenom transmasti, očvrsnuta biljna mast, a ponekad samo kao biljna mast. U hranu se stavljaju isključivo zato jer ih je jeftino proizvesti i lako transportirati. To što podižu štetan kolesterol i istovremeno snižavaju dobar, HDL kolesterol i dovode srce u rizik, prehrambenu industriju ne zabrinjava. 

Pazite stoga na hidrogenizirane i djelomično hidrogenizirane masti na popisu namirnica. 

Umjesto toga jedite: 
Maslinovo ulje ili maslac, ali i tu treba paziti da ne pretjerate. Umjesto slatkiša jedite voće, a kolače i kekse pripremajte kod kuće. 

3. Crveno meso

Danas se jede gotovo svakodnevno i u velikim količinama. Problem je što je ovo meso puno zasićenih masti, čak i kad je neobrađeno. 'Ne želim reći da moramo jesti samo bilje, ali umjerenost je uvijek ključ', kaže dr. Thaik. 

Iz American Heart Associationa upozoravaju da od sveukupno unesenih kalorija, zasićene masti ne smiju biti zastupljene više od 7 posto, što bi značilo oko 10 do 15 grama zasićenih masti dnevno. 

Umjesto toga jedite: 
Više ribe! 
Ili bijelo meso, ali ne svaki dan. 

4. Pržena hrana

Kako restorani na istoj masnoći prže više puta, mast postaje sve više i više zasićena. Osim toga, mnogi restorani za prženje koriste ranije spomenute transmasti. 

Zanimljivo je da je u španjolskom istraživanju iz 2012. pronađeno da prženje stvara veliku razliku. Među 41.000 španjolskih odraslih osoba, istraživači su pronašli vezu između pržene hrane i srčanih problema. 

Umjesto toga jedite: 
Kuhanu hranu ili pečenu na slabijoj vatri na maslinovom ulju. 

5. Zašećereni napici

'Kad mislimo na srčane bolesti, najčešće ih povezujemo s kolesterolom i masnoćama, ali znamo da i šećer, jer je povezan s pretilošću i utjecajem na inzulin, ima puno veze s razvojem arteroskleroze', kaže dr. Thaik. Zapravo, ako pijete jedno zašećereno piće na dan, imate 20 posto veći rizik dobiti srčani udar, pokazuje jedna studija iz 2012. To vrijedi čak i ako ovaj dodatni šećer ne uzrokuje debljanje. 

A dijetni gazirani napici nisu ništa bolji. Istraživanje iz 2012. pokazalo je da dnevni unos dijetnog gaziranog napitka povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara i prijevremene smrti. Točan razlog znanstvenici još ne znaju. 

Umjesto toga: 
Pijte vodu (dodajte malo limuna ako niste navikli na okus čiste vode), cijeđeni sok raznog voća ili biljne čajeve (koje ste sami skuhali, a ne kupljene u bočici). 

6. Brza hrana

Malo je toga na jelovniku restorana brze hrane što ne sadrži zasićene masti, transmasti, šećer ili natrij, pa je većina tih jela, zapravo, uvijek katastrofa za srce. Jedna studija iz 2012. je ispitivala učinke brze hrane na arterije nakon samo jednog obroka, te se pokazalo da je sposobnost krvnih žila da se rastegnu pala za 24 posto. 

'Ne samo fast food, nego prerađena hrana općenito ima vrlo visok sadržaj natrija', kaže dr. Thaik. Gotove juhe i umaci, ali i kruh mogu biti iznenađujuće velik izvor soli. 

Umjesto toga: 
Na posao ili izlet nosite hranu koju ste skuhali kod kuće. 

Skidaju kolesterol bolje nego ijedna tableta

Može li konzumacija oraha biti ključ zdravog srca? Novo istraživanje pokazuje da konzumacija šake oraha pruža trenutačnu zaštitu od srčanih bolesti. Redovito uzimanje pružilo bi trajnu zaštitu.

Znanstvenici su uočili značajno poboljšanje razine kolesterola i fleksibilnosti krvnih žila, što pomaže dobrom protoku krvi, samo četiri sata nakon što su ljudi konzumirali orahe ili orahovo ulje. 

Istraživanje pokazuje da bi redovita konzumacija dugoročno štitila od kardiovaskularnih bolesti. 

'I samo jedna šaka oraha ili orahovog ulja četiri dana u tjednu može značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti', rekla je dr. Penny Kris-Etherton, profesorica nutricionizma na Penn State Universityju u Pennsylvaniji. 

Ova studija je prva identificirala koji dio oraha pruža najveću zdravstvenu korist. I samo jedna konzumacija triju žlica (51 g) orahovog ulja popravlja stanje krvnih žila već nakon četiri sata. 

Ulje oraha se pokazalo posebno dobrim za očuvanje funkcije endotelijalnih stanica. Riječ je o stanicama koje oblažu krvne žile i igraju važnu ulogu u njihovoj fleksibilnosti. 

Orasi sadrže omega-3 masne kiseline, biljne sterole i vitamin E, a sve navedeno snižava kolesterol i štiti krvne žile. 

8 zanimljivih činjenica o jajima!

Koji je rok trjajanja jaja, šta boja ljuske i žumanceta govori o njima i još pet zanimljivih činjenica o jajima.

Verovatno ste već znali da su jaja bogata proteinima i da ih nutricionisti preporučuju kao savršen izbor za zdrav početak dana. Evo još nekoliko zanimljivosti o jajima.
1. Braon ili bela ljuska. Boja ljuske jaja ne određuje kvalitet, već uglavnom vrstu kokoške koja je snela jaje.
2. Šta pokazuje boja žumanceta. Boja žumanceta zavisi od načina ishrane kokoške. Kao i ljuska, i to ne ukazuje na kvalitet jajeta. Jarko žuto žumance znači da se kokoška hranila zelenim povrćem. Srednje žuto ukazuje na ishranu baziranu na kukuruzu, a bledo na ishranu bogatu pšenicom i ječmom.
3. Holesterol. Jaje sadrži dve trećine preporučene dnevne količine holesterola. Međutim, nedavne studije su pokazale da konzumiranje jaja ne povećava rizik od srčanih oboljenja.
4. Zdravlje po maloj ceni. Jaja sadrže velike doze proteina i zdravih masti, ali nema mnogo kalorija. Takođe, u jajima se nalaze i antioksidansi koji preventivno deluju na nastanak raka i usporavaju starenje.
5. Neograničene mogućnosti pripreme. Jedina stvar koja vas ograničava u pripremi jela sa jajima je vaša mašta. Pripremite ih kao omlet, jaja na oko, dodajte povrće, slaninu ili sir. U svakom slučaju, imaćete zdrav i ukusan obrok.
6. Zašto se pilići ne izlegu iz kupovnih jaja. Kokoška se mora pariti sa petlom kako bi se jaje oplodilo. Kupovna jaja su snele kokoške koje se nisu parile.
7. Koliko jaje! Najveće jaje na svetu je izlegla kokoška po imenu Herijet 2010. godine, i imalo je 23 centimetra u prečniku.
8. Rok trajanja. Sledeći put kada kupite jaja, obratte pažnju na datum pakovanja. Jaja se mogu jesti 3 do 4 nedelje nakon tog datuma. Ukoliko niste sigurni da li se jaje pokvarilo proverite miris, ako nije preporučljivo za jelo jaje ima neprijatan miris.

Mali trikovi: Како оmekšati bajati hleb

Imate nekoliko vekni hleba, koji se gotovo osušio, a ne želite da pravite prezle? Postoji par načina da osvežite stvrdnuti hleb i dobijete gotovo novo sveže pecivo.

Ukoliko se na hlebu pojave zelene tačkice i buđ potrebno je da ga odmah bacite, ali ako ste ga greškom ostavili na stolu, van vrećice ili kutije za hleb, on se sigurno stvrdnuo, pa nije ni za tost ni za sendvič. Nije sve propalo. Novu svežinu možete uneti sa jednostavnim trikovima.

Para
Hleb stavite u šupljikavu posudu iznad pare i poklopite. Para u kombinaciji sa toplotom će učiniti hleb ponovo mekanim. Pre nego ga stavite nad paru lakše će vam biti da ga isečete na kriškice. Ali, to može biti malo teže, jer je hleb tvrd i raspada se. Zato je potrebno da dobro zagrejete nož nad vatrom ili uz ringlu i sa tako vrućim nožem secite stari hleb.

Mleko
Možete pokušati i sa mlekom. Kuhinjskom četkicom premažite hleb sa mlekom, pa ga stavite u rernu zagrejnu na 135C na 10 do 15 minuta. Mleko će iznutra omekšati hleb, a zahvaljujući toploti iz rerne dobićete ponovo gotovo svežu hrskavu koricu.

Papirna vrećica
Hleb, peciva, zemičke i kifle možete brzo omekšati i uz pomoć papirne vrećice. Prvo zagrejte rernu na 165C. Stavite tvrdi hleb u vrećicu, pa umotajte otvor da biste je zatvorili. Pokvasite, poprskajte lagano vrećicu hladnom vodom. Tako će površina hleba postati malo vlažna, ali ne i unutrašnjost. Zagrejavajte hleb u vrećici – u rerni, poprskajte još par putra vodom dok u potpunosti ne omekša. Ukoliko radite sa kriškama ili kiflama biće vam potrebno 5 minuta, a za celu veknu 20-tak.

Izvadite vrećicu služeći se rukavicom, pa lagano odmotajte i izvucite hleb.

Ne očajavajte: Pogledajte kako da “spasite” zagorelu hranu!

Ukoliko vam ručak zagori nema potrebe da očajavate i da uloženi trud propadne. Evo nekoliko načina da spasite zagorele specijalitete. Čak i najiskusnijim domaćicama se može desiti da im ručak zagori. Ipak, postoji način da pripremljeno jelo ne završi u kanti za smeće. Zagorelu hranu nemojte mešati, već je prebacite u drugi sud i nastaviti kuvanje. Ukoliko je miris zagorelog jela ipak jak, kada hranu prebacite u drugi sud prekrijte je mokrom krpom. Nakon nekoliko minuta zamenite drugom mokrom krpom i nastavite tako sve dok se miris zagorelog ne neutrališe. Možete dodati i neki jači začin koji će zamaskirati preostao neprijatan miris.

Kozje mleko – najzdravije i najsličnije majčinom

Savršeni je saveznik u borbi protiv stresa, bronhitisa, alergija, smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća jer sadrži specifičnu linolnu kiselinu koja poseduje antikancerogeno dejstvo, mogu da ga piju i dijabetičari

Kada je reč o mlečnim proizvodima, kozje mleko spada u najzdravije namirnice. Njegov sastav ima najveću sličnost sa majčinim mlekom. Očigledno da su to znali i stari narodi, s obzirom na to da su ga preporučivali za jačanje imuniteta, lečenje i jačanje pluća, kao i protiv tuberkuloze. Kozje mleko je savršeni saveznik u borbi protiv stresa, bronhitisa, alergija. Takođe, smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća, a mogu da ga piju i dijabetičari.

Sadrži vitamine B1, B2, B6, B12, važne za jačanje nervnog sistema, a i 47 odsto više vitamina A u odnosu na kravlje mleko. Kalijuma ima 134 posto više, dok je bakar u četvorostrukom većim koncentracijama. Obiluje i mineralima kalcijumom i fosforom koji su važni za čvrstinu kostiju, kao i cinkom i selenom, snažnim antioksidansima bitnim za održavanje imuniteta. Na osnovu rezultata istraživanja do kojih su došli, španski naučnici ovo mleko preporučuju i osobama koje pate od anemije izazvane nedostatkom gvožđa u krvi. Oni tvrde da upravo kozje mleko podstiče bolje iskorišćavanje gvožđa u organizmu i obnovu hemoglobina, sastojka gvožđa koji i sadrži ovaj mineral. S druge strane, u mlečnim mastima nalazi se i specifična linolna kiselina, koje u kravljem mleku uopšte nema. Istraživanja potvrđuju da ta linolna kiselina poseduje antikancerogeno dejstvo, zbog čega bi kozje mleko trebalo preventivno da se konzumira u odbrani od kancerogenih oboljenja.

A s obzirom na to da koze jedu koru biljaka, njihovo mleko je bogato i silicujumom, mineralom koji povoljno utiče na kvalitet kože, kose, noktiju i nervnog sistema. Kozje mleko treba piti i zbog obilja oligosaharida koji deluju protivupalno, a istovremeno regulišu poremećenu funkciju creva, takođe zbog manjka laktoze, odnosno mlečnog šećera, koje kravlje mleko sadrži u daleko većim količinama.

Kod odraslih osoba kozje mleko može pomoći u sprečavanju pojave visokog krvnog pritiska i ateroskleroze. Zapravo, kalijum predstavlja esencijalni mineral za održavanje normalnog krvnog pritiska i funkcije srca.

Jedini problem vezan za kozje mleko je u tome što, zapravo, ima karakterističan miris i ukus zahvaljujući slobodnim masnim kiselinama koje poseduje. Međutim, pravilnom preradom karakteristične masne kiseline ostaju vezane u gliceridima, što u značajnoj meri smanjuje njegov neobičan ukus. U svakom slučaju, kozje mleko ima nutritivne i zdravstvene prednosti u odnosu na kravlje mleko, poseduje antialergijska svojstva i bolje se vari , oko 40 minuta, a kravlje čak čitavih dva i po sata. Upravo zbog lakše svarljivosti naročito se preporučuje starijim osobama i rekonvalescentima. Inače, kod dece koja su hranjena kozjim mlekom, uočen je brži rast, veća telesna masa i bolja mineralizacija kostiju u poređenju sa mališanima hranjenim kravljim mlekom. Da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma dovoljno je popiti čašu kozjeg mleka od 200 mililitara. Ta jedna šolja obezbeđuje mališanima čak 18 odsto dnevnih potreba u proteinima koji su bogati esencijalnim aminokiselinama, za razliku od kravljeg mleka koje obezbeđuje 13 procenata. Kozje mleko je naročito pogodno za ishranu beba neposredno nakon prestanka dojenja, jer ne sadrži određenu protein kazein koji često izaziva alergijsku reakciju kod dece.

Da bi duže trajalo, kozje mleko može i da se zamrzava, ali zbog ukusa ne duže od pola godine. Jednom odmrznuto treba da se iskoristi u roku od najmanje sedam dana.

Konačno otkriveno zašto žene toliko vole slatkiše!

Mnoga istraživanja pokazala su da žene češće posežu za slatkišima od muškaraca, a sada je konačno otkriveno i zašto. Kao i mnogo puta dosad, odgovorni su geni, tačnije jedan deo gena koji je odgovoran za gojaznost, ali i želju za slatkišima. Kanadski naučnici objašnjavaju da sporni deo gena delom uzrokuje gojaznost, jer zbog njega žene jedu jednoličnu hranu, a vrlo često ta hrana je nezdrava. Ipak, iako se veruje da su geni nepromenljivi, naučnici napominju da se neke stvari aktiviraju zbog stresnog okruženja. Drugim rečima, ako izaberete zdraviji način života, vaš gen neće raditi protiv vas, a tako ćete sprečiti i gojaznost. Istraživanje je obuhvatilo sto pedesetoro dece starosti četiri godine i njihove majke koje imaju problema sa depresijom. Učestvovale su i trudnice koje su imale blaže simptome depresije ili su živele u teškim životnim okolnostima. Uočeno je da deca koja su radije birala slatko imaju drugačiji deo gena koji je odgovoran za smanjenje dopamina u organizmu. Šećer je trebalo da posluži za povećanje doze dopamina, ali i za povećanje osećaja zadovoljstva i sreće.

Skrivene kalorije vrebaju!

Sušeno voće, jogurt, pa i salate slove za zdrave zalogaje, no sadrže i kalorije koje nerijetko zaboravimo pribrojiti svakodnevnom unosu. Upravo vas to može prevariti.....

Mnogo je toga rečeno o zdravoj prehrani, o tome kako osmisliti jelovnike tako da unesemo u svoj organizam sve hranjive vrijednosti, a istovremeno ne dobijemo na težini. Postoji na stotine dijeta koje su nam svakodnevno na raspolaganju, nutricionisti koji su nam na usluzi kako bi pomogli u održavanju tjelesne težine, pomogli da smršavimo ili jednostavno sastavili zdrave jelovnike. Brojenje kalorija jedan je od načina kojim ljudi pokušavaju izgubiti na težini, odnosno održati tjelesnu masu kojom su zadovoljni. U redu je sve dok se to može i dok se apsolutno sve bilježi, no valja znati da iz nekih naoko zdravih i preporučljivih namirnica "vrebaju" skrivene kalorije. Mnoge dijete ih čak imaju u svojim jelovnicima, a mi smo napravili mali presjek onoga na što treba obratiti pažnju kako biste znali kad je vrijeme da "povučete ručnu".

ENERGETSKE PLOČICE (ŽITNE)

Energetske pločice, čini se, sjajna su zamjena za međuobrok i smatraju se zapravo odličnim dijetačlnim zalogajem. Sadrže tamne žitarice koje sporo otpuštaju energiju, kao i vitamine i minerale, šećere i masti koje im daju okus, a ujedno pojačavaju njihovu energetsku vrijednost (prosječna energetska pločica je 200 – 350 kcal). SAVJET: Radije birajte prirodne energetske pločice koje ne sadržavaju transmasti i konzervanse i svakako upamtite da i tu pločicu koju pojedete ubrojite u kalorije koje ste tog dana unijeli u svoj organizam.

KAVA S MLIJEKOM

Jutarnja kava je pravilo u životima mnogih ljudi. Divna je, jutro najljepše počinje uz nju, čini se tako bezazlenom i potrebnom. No važno je reći da mlijeko, vrhnje za kavu, kao i šećer, inače nekaloričnu kavu mogu pretvoriti u napitak koji ima kalorija poput manje užine. SAVJET: Pokušajte potpuno izbaciti kavu s mlijekom i ostale varijante tog napitka, ako ne možete, pokušajte ih svesti na napitak koji ćete konzumirati 2-3 puta tjedno. Ujedno pokušajte umjesto punomasnog kravljeg u kavu dodati sojino mlijeko i svakako ubrojite i taj napitak među kalorije koj ste taj dan unijeli u organizam.

VODE S OKUSOM

Ne nasjedajte vodama s okusom, iako nas, s marketinške strane, privuku obećanjima da će nas osvježiti i dodatno nas napuniti energijom. Nipošto ne treba smetnuti s uma da sadrže i šećer, a samim tim i dosta kalorija (otprilike u jednoj boci takve vode ima 270 kalorija). SAVJET: Žedni ste? Ma, najbolje bi bilo držžati se dobre stare vode! nimalokalorija, a i utažit ćete žeđ.

SALATE

Salate su broj jedan. Sadrže povrće, što automatski znači da su niskokalorične, zar ne? E, pogrešno! Samo zato što se obrok zove salata ne znači da je i dijetalan, važno je od čega je salata napravljena. Preljev od ulja ili kremasti preljev, pečeni komadići kruha, prepečenac, kao i komadi mesa - svinjetine, janjetine, govedine (ili još gore, slanine) puni su masnoća i šećera, tako da sve dobrobiti zelene salate time budu zasjenjene i eto kalorične salate! SAVJET: Potpuno izbjegavajte kremaste preljeve ili, ako ih naručujete, zamolite da vam preljev stave sa strane kako biste ga sami mogli dodavati koliko želite. Radije birajte salatu s kuhanom piletinom na pari ili s roštilja, puretinom ili masnijom ribom, ili se jednostavno odlučite za potpuno povrtnu salatu.

JOGURT SMANJENE MASNOĆE

Uvijek imajte na umu da činjenica što na nečemu piše da ima smanjen udio masnoća automatski ne znači da ima i manje kalorija. Takva je priča i s manje masnim jogurtom. Mnogi "manje masni jogurti" bogati su kalcijem i proteinima, sadrže i dosta šećera, što automatski znači da mogu imati i više kalorija. SAVJET: Radije birajte prirodne, na primjer, grčki jogurt (bez ikakvih dodanih okusa), jedite ih u manjim količinama, a ako vam nedostaje slatko u kombinaciji s jogurtom slobodno dodajte koju kap meda i pokoji komad svježeg voća.

VOĆNI SOKOVI

Oni su sjajna vitaminska bomba, ali ne trebate ih zbog toga piti bezbrižno, primjerice u onim količinama u kojima pijete vodu. Pogotovo ne one koji su kupljeni u dućanu, pakirani, sadrže konzervanse, mnogo šećera, a samim tim imaju i dosta kalorija. Isto se odnosi i na frapee (kao i smotothiese), pogotovo one koji se rade od jogurta i banana. SAVJET: Jedna čaša soka dnevno dovoljna je da u organizam unesete vitamine. Držite se pravila: jedna čaša soka dnevno (2 dcl soka ima oko 90 kalorija). I ta čaša neka bude od svježe iscijeđenog soka, one kupovne radije preskočite.

HUMUS

Iako originalno humus nije jelo našeg kraja, itekako je postao poularan. Zašto? Pa jednostavno jer je ukusan, hranjiv, ali ne smijemo zaboraviti da je i izrazito kaloričan. Humus, načinjen od mješavine slanutka, paste od sezama, maslinova ulja, limuna i kima, zdrav je zalogaj pun proteina, vlakana, dobrih masnoća i vitamina. Kako god bilo, ulje i sezam drastično povećavaju njegovu kalorijsku vrijednost. Normalna porcija humusa za jednu osobu doseže energetsku vrijednost od 435 kalorija. SAVJET: Pazite koliko humusa jedete. To je odličan obrok, ali s količinom treba biti vrlo oprezan. Radije pojedite žlicu humusa, a ostatak podijelite s prijateljima.

ORAŠASTI PLODOVI

Orašasti plodovi su izvrstan izvor vitamina E, zaslužnog za za naš lijep izgled, kao i željeza, magnezija i bjelančevina. Osim toga sporo otpuštaju energiju, a visoka količina masnoća koje sadrže čini ih izrazito kaloričnim namirnicama (100 g kikirikija ima oko 600, oraha oko 620, lješnjaka 670, a badema oko 580 kcal). SAVJET: Nisu sve masnoće loše, neke su zapravo vrlo važne za pravilan rad stanica u tijelu, a upravo masnoće koje sadrže orašasti plodovi su dobre. No, ipak, te su namirnice visokokalorične, stoga oprezno s njima. Ako vam se gricka nešto od orašastih plodova, odlučite se za suncokretove ili bučine sjemenke, a i bademi su dobar izbor (svakako pripazite na količinu).

SIR

Mnoge dijete u svojim jelovnicima kriju sir, zavaravajući nas kako je on nevjerojatno zdrav, s velikim udjelima kalcija i proteina. Ipak, valja imati na umu da su masti životinjskog porijekla najkaloričnije koje možete pojesti, stoga savjetujemo da ga jedete što manje ako želite smršavjeti (primjerice gauda u 100 g ima 353 kalorije, ementaler oko 410 kalorija, gorgonzola oko 380, a mozzarella oko 260, kao i feta). SAVJET: Nema potrebe da izbacujete sir iz svoje prehrane, samo ga više nemojte shvaćati kao obrok nego kao zalogaj i uživajte u malim porcijama jednom do dvaput tjedno. I svakako birajte manje kaloričan sir – svježi posni je idealan za to.

TAMNA ČOKOLADA

Tamna slatka prijateljica bogata je antioksidansima, no prikočite prije nego što pojedete čitavu čokoladu. Istina o tamnoj čokoladi jest da ima manje kalorija od mliječne, kao i bijele čokolade, ali vrlo često joj se dodaju šećeri, čime se uvelike povećava njena kalorijska vrijednost.SAVJET: Sve je u kontroli i količini. Počastite se kojom kockicom tamne čokolade s vremena na vrijeme, ali ne pretjerujte. Za maksimalnu hranjivost kušajte sirovu čokoladu.

AVOKADO

Iako baš ne pripada skupini voća koje ćete ubrati u svom vrtu, avokado je vrlo popularno voće i može se kupiti u bilo kojem marketu, a osim toga jako je zdrav. Pun je vitamina C i E koji pozitivno utječu na vitalnost kože i bistrinu, a ulje avokada potiče proizvodnju kolagena u koži, pozitivno utječe na njenu teksturu i ten. No jednako tako u avokadu ima i dosta masnoća (zdravih) – polinezasićenih masnoća koje mu podižu kalorijsku vrijednost. SAVJET: Avokado je odličan i slobodno ga jedite, no smanjite obroke, pojedite četvrtinu avokada dnevno.

MASLINOVO ULJE

Polinezasićene masnoće poput onih koje ima maslinovo ulje mogu vas potaknuti da se ne osjećate gladnima, dok samo maslinovo ulje sadržava prirodnu kemikaliju koja se naziva oleinska kiselina, a koja pomaže u razgradnji viška masnoća u tijelu. Je li to dobro za vas? Jest, naravno, ali ako u obzir uzmemo i biljne masnoće, maslinovo ulje ima i mnogo kalorija (120 kalorija po žlici – poprilično!). SAVJET: Maslinovo ulje najbolje je od svih ako se želite hraniti zdravo i dijetalno, naravno, uako nije hidrogenizirano i ne sadrži loše transmasnoće. No, ako držite dijetu u kojoj brojite kalorije, smanjite unos maslinova ulja. Dobar trik jest da ulje poslužujete u spreju (bočica s mehanizmom spreja za ulje može se kupiti u svakom boljem dućanu kućanskih potrepština)!

MAJONEZA

Nerijetko se nalaze u preljevima za salate pa se mnogi zabune misleći da je majoneza niskokalorična. Istina je potpuno drukčija, majoneza sadrži biljne i životinjske masnoće, koje nisu baš posve dobre, a jednako tako je i bogata kalorijama (u žličici majoneze ima oko 50 kalorija, a u žlici majoneze 150 kalorija ). SAVJET: Izaberite majonezu smanjenih masnoća i ne jedite je često, ili još bolje, umjesto majoneze birajte jogurt.

MASLAC OD KIKIRIKIJA

Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata, poput Atkinsonove, u prvi plan stavljaju maslac od kikirikija i dok, kao i svi drugi orašasti plodovi, kikiriki ima visok udio proteina i vitamina, također je bogat kalorijama. Dodamo li tomu još i biljna ulja koja kikiriki pretvaraju u maslac, kalorijska vrijednost tog namaza doseže visoke brojke (100 g maslaca od kikirikija otprilike ima 588 kalorija). SAVJET: Žličica maslaca od kikirikija ima oko 90 kalorija pa ga slobodno namažite na integralni tost. Jednako tako, uspijete li pronaći, radije kupite prirodni, organski maslac od kikirikija nego onaj iz dućana.

LEDENI ŠTAPIĆI (SLADOLED) Zapamtite, ti ledeni štapići nisu u pravilu bolji od sladoleda. Dok ti štapići imaju manje masnoća, šećeri im povećavaju kalorijsku vrijednost. Osim toga, ne sadrže kalcij i proteine koje ima klasični sladoled. SAVJET: Ne kupujte ta ledena osvježenja u dućanima, radije ih sami napravite kod kuće od voćnog soka.

KOKICE

Kokice su, osim vaš najbolji prijatelj u kinu, uz film, seriju kasno navečer i tko vam to može zamjeriti? Šalica kokica, naposljetku, ima samo 20 kalorija. No nemojte zaboraviti, kokice kojima se dodaju masnoće, karamela ili šećer nisu tako bezazlene, imaju mnogo više šećera i kalorija. SAVJET: Kokice napravite sami i izbjegavajte bilo kakve dodatke, a ako si ih želite priuštiti, ne pretjerujte.

SUŠENO VOĆE

Bogato vlaknima i nutrijentima, nema sumnje da je sušeno voće (marelice, ananas, datulje, grožđice, jabuke) dobro za vas. No oni koji drže dijetu koja iziskuje brojenje kalorija trebaju biti na oprezu pri konzumaciji suhog voća. Primjerice, 100 g grožđica ima oko 250 kalorija, kao i datulje, 100 g sušenih marelica sadrži oko 200 kalorija, sušeni ananas oko 260 kalorija). SAVJET: Sušeno voće jedite tako da jednu žlicu tih slastica bacite na žitarice. Iako, naš je savjet jda voće radije jedete svježe.

JUHE

Ponavljajte naglas: "Hrana u tekućem obliku nije nužno dijetalna." To se ponajviše odnosi na juhe, posebno na mesne ili kremaste juhe. Iako se čine uistinu zdrave i dobre za vas, mesne masnoće koje mogu sadržavati povećavaju njihovu hranjivu vrijednost. SAVJET: Radije jedite bistre juhe, a ako birate kupovne pročitajte što piše na poleđini paketića (nije čitava juha za samo jednu osobu).

GRAH

Grah, taj naš divan grah! Bogat proteinima, bogat sporo probavljivim ugljikohidratima i bogat vlaknima. Na žalost, bogat je i kalorijama, pogotovo u pečenoj varijanti. SAVJET: Veličine porcija su izvrsne, pa to primijenite kad je u pitanju grah. Ako vam se jede, ograničite se na četvrtinu konzerve, odlučite se za čisti grah, bez umaka. Ako ga želite jesti s umakom, načinite ga sami, tako ćete jedino znati što je unutra i moći ćete kontroliati kalorije.

BANANE

Banane su jako hranjive i odličan izvor energije kad ste u žurbi. No, za razliku od ostalog voća, imaju i znatno više kalorija (banana prosječne veličine ima oko 120 kalorija, dok jednako tako prosječna jabuka ima samo 40 kalorija). SAVJET: Većina dijeta vas potiče da jedete što više voća i povrća, no to se pravilo ne odnosi i na banane. Kad je to divno žuto voće u pitanju, recite sami sebi pec pec i pojedite samo jednu na dan.